Hrvati po 38. put hodočastili Majci Božjoj Tješiteljici žalosnih i Hrvatskom križu u Kevelaer

Ispis

Kevelaer - Više stotina Hrvata katolika iz njemačke savezne države Sjeverne Rajne i Vestfalije te obližnje Nizozemske, Belgije i Luxemburga danas su (u subotu, 07. listopada) hodočastili Majci Božjoj Tješiteljici žalosnih u Kevelaer, znamenito svetište na sjeverozapadu Njemačke, nadomak nizozemske granice.

Hrvatima je to bilo trideset i osmo hodočašće u to marijansko svetište, a ove godine ga je organizirala Hrvatska katolička misija iz Moersa koju vodi fra Josip Filipović.

Prema tradiciji, hodočašća u Kevelaer svjedoče brojnim čudesnim ozdravljenjima. Prva procesija dogodila se davne 1643. godine, a vjernici su u Kevelaer iz Reesa stigli pješice moliti pred Marijinin likom i kapelicom koja je prva sagrađena na tome mjestu. Nakon toga, rijeke hodočasnika slijevale su se svake godine u taj gradić koji je s vremenom postalo drugo po veličini svetište u Njemačkoj (odmah iza Altöttinga) gdje se godišnje okupi i do milijun vjernika katolika, a Hrvati organizirano hodočaste od 1979. godine.

Današnje hrvatsko hodočasničko slavlje je počelo Križnim putem u Pax-Christi-Kapelle, kojeg je predvodio don Vinko Delinec, voditelj HKM Bochum, a nastavljeno koncelibriranim misnim slavljem kojeg je predvodio fra Pavo Filipović, voditelj HKM Aachen u koncelebraciji sa fra Vukom Buljanom, voditeljem HKM Köln i domaćinom fra Josipom Filipovićem te s još osam hrvatskih svećenika voditelja misija i misonara iz NRW-a.

Na samom početku slavlja, fra Josip Filipović je pozdravio sve svećenike, pastoralne suradnike, domaćina svetišta, te sve vjernike hodočasnike koji su unatoč lošem vremenu došli u velikom broju.

U svojoj nadahnutnoj propovjedi fra Pavo je ustvrdio da mnoge hrvatske misije u Njemačkoj i svijetu slave 40, 50 i više godina postojanja.

-Tih davnih godina Hrvati su krenuli iz svoje zemlje u tuđinu. Nisu ništa materijalno donijeli sa sobom, ali su donijeli mnoge naslijeđene tekovine, običaje, jezik i ono što su nas naši preci naučili. Zato trebamo postaviti pitanje šta smo od toga hrvatskog, katoličkog i ljudskoga sačuvali i jesmo li od toga nešto izgubili, a što smo dobili - zapitao je vjernike fra Pavo.

Na kraju je poručio da sve što smo izgubili u ovih niz iseljeničkih godina možemo pronaći u Majci Božjoj Tješiteljici žalosnih kroz ovo hodočašće kao i ostala hodočašća gdje se okupljaju hrvatski vjernici.

U poslijepodnevnim satima održana je hrvatska procesija ulicama Kevelaera. Hrvati su molitvenu procesiju završili u ulici koja nosi hrvatsko ime “Kroatenstrasse”, a na kraju koje je podignut Hrvatski križ, “Kroatenkreuz”, koji su podigli stanovnici Kevelaera.

Taj križ je podignut na sjećanje sudjelovanja hrvatskih vojnika u tridesetogodišnjem križarskom ratu koje je gradu poslao austrijski car. Oni su doprinijeli da se katolici odupru i obrane pred snagama reformacije. Križ je kompletno restauriran i obnovljen te tako obnovljenoga je blagoslovio pok. Kardinal Franjo Kuharić 1985. godine.

Na križu se uz njemački tekst dodao i hrvatski prijevod na kojem stoji “Ovaj križ stoji kao spomen na Križni put hrvatskog naroda. Molimo pred njim da se nikad ne ponovi ono što se ovdje zbilo 1635.”

Više o povijesti ovoga grada sa hrvatskim obilježjima možete pronaći u reportaži koju objavljujemo u tiskanom izdanju Fenix Magazina za mjesec studeni.

 

Fenix-magazin/SIM/Zvonko Bosnić