Franjevačka provincija Sv. Križa - Bosna Srebrena

  • Puni ekran (Fullscreen)
  • Široki ekran (Widescreen)
  • Uski ekran (Narrow screen)
  • Veća slova
  • Standardna veličina slova
  • Standardna veličina slova


Kreševo - Knjižnica

E-mail Ispis PDF

Knjižnica kreševskog samostana stradala je 1765. od požara, koji je uništio raniji fond i knjižnice i arhiva, skupa s gotovo svim ostalim. Knjižnica je ponovo započeta i kasnije postupno rasla zajedno s novim samostanom pa kreševski ljetopis odmah, dvije godine i nekoliko mjeseci nakon požara bilježi kako je fra Mato Bogdanović, rođeni brat ljetopisca biskupa fra Marijana donio u rujnu 1767. iz Italije značajne zdravstvene, prirodoslovne i povijesne knjige. Brojni su bili oni koji su odmah pritekli u pomoć i s knjigama da se započne iznova ova knjižnica. Ona je još više rasla time što su djela uglednih kreševskih franjevaca iza njihove smrti inkorporirana u nju. Od onih za koje se poimence zna da su ostavili mnogo knjiga možemo iz XIX i XX stoljeća spomenuti fra Andriju Kujundžića, fra Matu Čondrića, fra Andriju Buzuka, fra Stjepana Momčinovića, fra Lovru Mahačevića, fra Ignacija Strukića, dra fra Danijela Bana, dra fra Augustina Čičića, fra Krunu Misila i napokon - s najvećim doprinosom - dra fra Rastka Drlića. Njihove knjige mogu se lako identificirati i po potpisima na knjigama.

Ono što se nije moglo naći ni u Kraljevoj Sutjesci ni u Fojnici, našlo se u Kreševu: dva vrlo stara kataloga knjižnice. Katalog iz 1835. nosi naslov »Cataloque librorom Bibliothecae Sanctae Catharinae... de Kreshevo... 1835« a bilježi ukupno 2008 svezaka; razdijeljen je na dvadeset struka. Postoji i još raniji katalog, koji je - sudeći po obliku pisma - vjerojatno iz 18. stoljeća. U njega je uneseno 1309 svezaka. I on je razdijeljen po strukama, iako su one ovdje malo drugačije formulirane. Tako možemo znati za tempo rasta ove knjižnice: kroz 40 do 50 godina ona je porasla za 700 knjiga. A sve te knjige, i jednog i drugog kataloga, potječu iz vremena prije nego što su naslijeđene knjige iz ranije spomenutih ostavština. Danas samostan posjeduje oko 17.000 knjiga.

Od ovolikog mnoštva knjiga teško je izdvojiti one koje su stvarno najvrednije. Zbog već navedenog razloga (požara u 18. st.) ovdje - razumljivo - nema inkunabula osim jedne jedine pa i tu je Ljubinko Popović propustio da unese u svoj Popis inkunabula u Bosni i Hercegovini. To je Strabonova Geographia, prevedena s grčkog na latinski, a tiskana 1480. Na njoj su rukom crtani inicijali i vrlo je dobro očuvana. Nju je nabavio u svoje vrijeme fra Andrija Kujundžić. Uz tu potrebno je navesti još nekoliko, i to ovaj put - neteoloških knjiga: 1. Georgius Agricola: De re metallica (Basileae, 1657), izvanredno rijetko djelo, koje vrlo lijepo pokazuje pažnju kojom su franjevci pratili svoje vjernike u njihovom svagdašnjem radu i pomagali ih savjetom; 2. Donzelli: Teatro Farmaceutico; 3. Mattioli: Erbario (u stvari, ovo je medicinska knjiga); 4. Tesauro: Inscriptiones; 5. Forcellini: Totius latinitatis lexicon, I-IV. Za povijest franjevačkog reda osobito su važne: 6. Gonzaga: De origine Seraphicae religionis; 7. Marcus de Lisabona: Croniche de gli Ordini istituti dal P. S. Francesco (6 svezaka); 8. Farlati: Illiricium sacrum (5 svezaka); 9. Greiderer: Germania franciscana seu Chronicon Geographo-historicum Ordinis S. Francisci.

Od naših starijih pisaca možemo istaknuti, pored bosanskih pisaca Divkovića, Lastrića, Dobretića, G. Ilića, Miletića, Jajčanina, dosta brojno zastupljene pisce izvan Bosne: Emerika i Karla Kataučića, Kanižlića, Kašića, Lipovčića, Bračuljevića i mnoge druge.

Ovdje treba naglasiti da postoji znatan broj modernih znanstvenih djela koja potječu osobito iz novijih ostavština dra fra Augustina Čičića, fra Krune Misila i dra fra Rastka Drljića. Te se knjige odnose najčešće na slavenske književnosti (posebno našu hrvatsku i srpsku, slovensku i bugarsku) i njihovu povijest, na povijest uopće a napose domaću, na povijest umjetnosti i na arheologiju, na teološku i sociološku problematiku. Bilo bi smiješno i pokušati da se ovdje poimence izdvoje neka djela.

Časopisa ima po naslovima 92 na broj, a godišta odnosno knjigâ (kao što sam rekao) 2033. Ovdje ima manje starijih a više novih periodičkih publikacija. Navedimo između ostalih, Acta Ordinis F. M. (Roma) 1882-1942, Bosansko-hercegovački istočnik (Sarajevo 1891-1899 (ali nepotpun), Basilija (Zagreb) 1865, Glasnik Zemaljskog muzeja, gotovo potpuno nedostaje nekoliko posljednjih godišta; Katolički list (Zagreb) 1858-1944 (ali dosta manjkav). Redovna izdanja Jugoslavenske akademije sežu uglavnom do prvih godina ovog stoljeća.

ARHIV

Sudbina ovog arhiva gotovo je ista kao i sudbina knjižnice, samo što je kod njega gubitak tragičniji, jer je izgorjela sva starija građa (unikati), koji su nekako ostali čitavi do druge polovice 18. stoljeća, kako se o tome rječito govori u već citiranom Ljetopisu kreševskog samostana od fra Marijana Bogdanovića. Stoga je ovdje starija građa, razumljivo, oskudnije zastupljena nego u druga dva samostana. S obzirom na noviju građu on počesto nadvisuje arhive drugih dvaju samostana.

Arhiv sadrži uvezanu i neuvezanu građu. Prvu možemo podijeliti na trinaest odjeljaka, drugu na dvije veće vrste koje imaju više pododjeljaka. Odjeli prve skupine uvezane arhivske građe dijele se na slijedeće vrste: a) Kronike; b) Rukopisi; c) Mise; d) Matice; e) Zapisnici; f) Računi i ekonomija; g) Bibliotečki katalozi; h) Enciklike i cirkulari; i) Imenici crkvenih društava; j) Naredbe, navještaji; k) Ljekaruše; l) Zapisnici raznih vrsta; m) Razno.

U A-skupini koju smo nazvali »Kronike« spomenut ćemo a) biografiju fra Lovre Mihačevića (1856-1880), b) fra Luka Dropuljić: Itinerarium Constntinopolitanum, c) Kronika fra Grge Lozića (točnije: Adnotationes R. P. Gregorii Lozić a Kupres 1864), d) Kronike samostana: najprije onu od 1765-1817, koju je počeo pisati fra Marijan Bogdanović a nastavili drugi, zatim Kroniku fra Franje Bogdanovića od 1769. do 1814, kronika fra Anđela Šunjića ml. i njegovih nastavljača 1864-1888. i 1867-1938. Kroniku dra fra Danijela Bana i drugih od 1889. do 1923. i fra Krune Misila u dva sveska do njegove smrti. Tamo pripada i Kronika župe Banbrdo.

B-skupina je vrlo brojna a sadrži »rukopisne knjige«. Ima ih 88 na broju. Od toga otpada na teologiju 38, na filozofiju 13, na retoriku i gramatiku (među ovima ima jedna latino-turcica cum vocabulario) a ostalo na povijest, matematiku i druge znanosti. Najstariji među tim rukopisnim kodeksima svakako je rukopis Nikole iz Padove tzv. Summulac Naciolianae. Nijedna od ovih skupina i knjiga još nije obrađena; neki kodeksi predstavljaju prijepise tiskanih knjiga.

C - »Mise«. Tu ima 69 svezaka a obuhvaćaju vrijeme od 1762-1967. Ima ih iz Kreševa, ali nekoliko i iz kreševskih župa; zanimljive su zanatlijske (rufetske, esnafske) mise.

D - »Matice« krštenih župe Kreševo (8 svezaka) za godine 1765-1806, 1815-1835, 1850-1876, 1890-1904, 1892-1895, zatim vjenčanih iste župe 1765-1803, pokojnih (3 sveska) 1765-1792, 1820-1883. i krizmanih 1838-1931; iz župe Osova matice krštenih 1862-1883, pokojnih 1852-1883, iz župe Neretva matice krštenih 1779-1784, iz župe Podhum matice krštenih 1815-1829, iz župe Sarajevo matice krštenih 1764-1836, 1845-1858, vjenčanih 1856-1883, pokojnih 1765-1856, 1872-1883, iz župe Žepče matice krštenih 1805-1835, 1838-1861, vjenčanih 1813-1863, pokojnih 1813-1852.

E - »Zapisnici« obuhvaćaju razrednice Osnovne škole u Kreševu od 1904/05, 1907/08, 1939-44. te zapisnik sjednica školskog odbora; imenik franjevačkih novaka i zavjetovanih 1768-1859, 1895-1933 (sign. 2-III-56, 2-II-18), protokol Teologije 1887-1889.

F - »Računi-ekonomija«. Tu ima oko 60 svezaka a odnose se na crkvene i samostanske račune, prihode i rashode, inventar, popise nekretnina, primitak i izdatak pri gradnji crkve i samostana a to se odnosi i na neke područne župe.

H - »Enciklike« (okružnice) Starješinstva iz godine 1765-1790, 1792-1833, 1850-1889, 1880-1898 (osam svezaka), okružnice apostolskog vikara 1875-1880. Ove su knjige smještene na raznim mjestima i pod raznim signaturama (2-V-38, 32, 43, 23, 21, 15, 14, 39, 2-VI-9).

K - »Ljekaruše i recepti« obuhvaćaju 27, istina manjih svezaka i sveščića.

L - »Zapisnici« se tiču gradnje samostana (1895), diskretorijalnih sjednica, zaruka, trećoredskih skupština, a tu se, naravno, ubrajaju i urudžbeni zapisnici (5 svezaka). Valja napomenuti da se i u ovim, strogo namjenski određenim knjigama ponegdje nađe bilješka sasvim drugačijeg sadržaja, koja bi našla daleko bolje mjesto u kronici.

Prvu vrstu druge skupine (tj. skupine neuvezane građe možemo podijeliti na pet odjela: a) Turcica (turske isprave), b) Planovi i ostala dokumentacija za novu crkvu, c) Dopisi Ordinarijata i Provincijalata i drugih ustanova i pojedinaca kreševskom samostanu, župskom i dekanskom uredu i obratno. Tu se također nalaze i »Tabule« tj. pregledi osobnih razmještaja, d) Osmrtnice. - O turskim ispravama možemo reći da su razvrstane u sedam fascikli i da broje ukupno 1445 komada. Svaka je isprava označena brojem, na nekim ima i kratki sažetak predmeta i oznaka godine a u zadnja tri fascikla (1-IV-1, 1-IV-2, 1-IV-2a) dodani su na posebnim papirima popratni sadržaji.

Druga vrsta neuvezane građe potječe iz rukopisnih ostavština pojedinih franjevaca i drugih. Istaknut ćemo ovdje samo važnije ostavštine: a) fra Grge Martića, b) fra Lovre Mihačevića, c) fra Ignacija Strukića, d) fra Augustina Čičića, e) fra Bone Ostojića, f) Ivana (fra Augustina) Kristića, g) fra Krune Misila, (ostavština pokojnog fra Rastka Drljića još ovamo nije uvedena).

a) U rukopisnoj ostavštini fra Grge Martića nalaze se rukopisi njegovih djela, bilješke s putovanja, izvaci iz štiva, bilješke i anegdote, dopisi fra Grgi od ustanova i privatnika. Ima vrlo mnogo franjevaca (74) koji su pisali fra Grgi i fra Grga njima, i vrlo mnogo drugih pojedinaca (oko 150 pisama). Najistaknutiji su Strossmeyer, Stadler, Fr. Bulić, A. Šenoa, J. Milaković (21 pismo), A Pavić (10 pisama), Pavlinović (4 pisma), K. Hörmann (12 pisama), Sava Kosanović, I. Kukuljević, Franjo Marković, B. Kallay, H. Kutschera, Kl. Božić. Tu se nalaze i sveske rukopisa »Zapamćenja«, putopisi po Bosni i Evropi. Putovanje I. F. Jukića u Carigrad.

b) U ostavštini fra Lovre Mihačevića nalazi se, uz ostalo, njegov rukopis Manuale Comunissarii visitatoris (sign. 1-I-12a) i neki akt o gradnji crkve.

c) Ostavština fra Ignacija Strukića sadrži dopise raznih autora, koje je on primao za »Franjevački glasnik« dok mu je bio urednik (1894-1900), te rukopise njegovih djela i, napokon, 125 pisama njemu i od njega.

d) U ostavštini dra fra Augustina Čičića nalaze se neki spisi koji se tiču odnosa Crkve i Države za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, osobito projekti nekadašnjeg konkordata. Uz osobne stvari i doktorsku disertaciju, tu se nalaze i dva sveska rukopisa pjesama, te pisma privatnog i posredničkog značaja.

e) Fra Bono Ostojić je bio prvi predsjednik Udruženja katoličkih svećenika »Dobri Pastir« pa se u njegovoj ostavštini nalaze, uz njegove privatne stvari i propovijedi, također dopisi, predstavke i posredovanja kod svjetovnih vlasti poslije 1945. godine.

f) Ivan (fra Augustin) Kristić bio je duže vremena svećenik - franjevac pa je kasnije prešao u svjetovne svećenike, ali je uvijek ostao blizak franjevcima. Tako je i njegova pisana ostavština, koja se odnosi gotovo isključivo na etnografiju, i to etnografiju Kreševa, ovdje sačuvana. Isto je tako i fra Vladimir Dumbović ustupio ovom arhivu svoju disertaciju o Kreševu i druge bilješke o tom mjestu.

g) Od fra Krune Misila, koji se svojevremeno bavio arheologijom i koji je najviše uradio za podizanje nove kreševske crkve, nalaze se u arhivu njegove propovijedi, predavanja i duhovni nagovori, arheološke i druge znanstvene bilješke, brojni dopisi ustanovama i privatnicima, najviše o gradnji crkve. Njegova ostavština broji oko 80 registriranih naslova.

Trenutno se nalazite na: Kulturne ustanove Knjižnice i arhivi Kreševo - Knjižnica