Strasbourg - Na poziv Paneuropske radne grupe Europske pučke stranke (EPP), mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, od 2. srpnja boravi u radnom posjetu Europskom parlamentu i drugim europskim institucijama u Strasbourgu.
Biskup Komarica je održao, 3. srpnja prigodno predavanje pred zastupnicima Europskog parlamenta na temu: „Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru ili buduća članica Europske unije?“ Podsjetio je na aktualnu nezadovoljavajuću društvenu, političku, pravnu i ekonomsku situaciju u zemlji 16 godina nakon završetka rata i ilustrirao tu tvrdnju nizom konkretnih podataka. Pojasnio je da je takva situacija plod Daytonskog sporazuma koji je prema opće prihvaćenoj tvrdnji mnogih europskih i američkih političara i analitičara zaustavio rat ali nije osigurao prijeko potrebnu podlogu za izgradnju pravne države koja bi jednog dana mogla postati članicom Europske unije. Naveo je očit izostanak zajedničke vizije o budućnosti cijele zemlje od strane dosadašnjih i sadašnjih domaćih političara. Pojasnio je kako sadašnje političko, administrativno i društveno uređenje u BiH ne dopušta nikakav prostor za pravednu i demokratsku usmjerenost države. Kazao je da se sve to ne događa bez sudjelovanja i predstavnika Međunarodne zajednice, osobito predstavnika država supotpisnica Daytonskog sporazuma. Biskup Komarica se potužio na nedovoljnu, neodlučnu i nejedinstvenu konstruktivnu potporu od strane Međunarodne zajednice s obzirom na ostvarenje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih građana BiH, kao i s obzirom na ostvarenje svih temeljnih ljudskih prava i sloboda. Posebno je upozorio na još uvijek neriješeno pitanje mnogih prognanika i izbjeglica koji nisu odustali od želje za povratkom a nemaju od strane države potrebne političke, pravne i materijalne potpore za održivi povratak. Nadodao je da je posebno dramatična situacija s obzirom na jako mali povratak prognanih Hrvata zbog čega je početkom godine i Sveta Stolica izrazila svoju veliku zabrinutost.
Biskup Komarica je nadalje ustvrdio da je Međunarodna zajednica uložila puno napora i sredstava u BiH, ali da su, uslijed dosadašnjeg društvenog uređenja i nepostojanja odgovorne pravne države, velike sistematske korupcije i rasprostranjenog privrednog kriminala, pozitivni plodovi njezinih nastojanja su veoma slabi. Pozvao je europske zastupnike da se odlučnije i zajedničkim snagama založe za konačno temeljito ozdravljenje ove „opasne rane“ na tijelu europskog kontinenta i tako ne dopuste da BiH bude u jednom ponovljenom izdanju moguća tragična sudbina cijelog Kontinenta, kao što je to bila prije nepunih 100 godina. Biskup Komarica se založio za što bržu izgradnju bosansko-hercegovačkog društva koje će BiH kao suverenu, demokratsku, socijalnu i sekularnu pravnu državu čim prije učiniti sastavnicom Europske unije. Nakon izlaganja biskupa Komarice uslijedila je živa rasprava, tijekom koje su mnogi sudionici izrazili svoje slaganje s njegovih stavovima i zahvalili mu za otvorene kritičke tvrdnje kao i za utemeljene poticaje europskim zastupnicima da se više angažiraju oko budućnosti BiH.
Biskup Komarica je imao također cijeli niz susreta s pojedinih grupama utjecajnih europskih zastupnika, koji su pokazali posebno zanimanje za aktualnu situaciju u BiH. Obećali su biskupu Komarici da njegove molbe i sugestije neće prečuti u svom budućem radu u Europskom parlamentu. Biskupa Komaricu je, 3. srpnja primio i predsjednik Suda za ljudska prava u Strasbourgu gosp. Nicholas Bratza. Biskup Komarica je u kratkim crtama prikazao teško političko i pravno stanje u BiH naglasivši posebno neučinkovitost domaćeg sudstva te na sustavno kršenje ljudskih prava i nijekanja temeljnih prava i sloboda kako prognanim i izbjeglim osobama tako i povratnicima i onima koji su ostali na svojim ognjištima. Predsjednik Bratza je zahvalio na posjeti i prikazu zabrinjavajućeg stanja u zemlji koje mu je donekle poznato iz dosadašnjeg rada pri Sudu, a sada još jasnije na temelju informacija biskupa Komarice kao neposrednog svjedoka i ujedno tumača osjećaja mnogih stanovnika BiH. Ujedno je izrazio iskrenu osobnu zabrinutost za nepoštivanje ljudskih prava i sloboda i zajamčio spremnost i volju Suda da još učinkovitije i zauzetije radi na osiguranju poštivanja istih. Biskup Komarica se susreo i s veleposlanicom Republike Hrvatske pri Vijeću Europe gđom Anicom Djamić, i veleposlanikom Bosne i Hercegovine, gosp. Zdenkom Martinovićem.
Osim sa zastupnicima Europskog parlamenta, predsjednikom Suda i domaćim diplomatskih predstavnicima, biskup Komarica se susreo i s mjesnim nadbiskupom, mons. Jean-Pierrom Gralletom, O.F.M., te s članovima Stalne Misije Svete Stolice pri Vijeću Europe mons. Aldom Giordanom, stalnim promatračem, i tajnikom mons. Slađanom Ćosićem, svećenikom Vrhbosanske nadbiskupije. Razgovarao je i s podtajnikom državnog tajništva Svete Stolice za odnose sa državama mons. Ettorom Balestrerom koji se nalazi u radnoj posjeti u Strasbourgu.
Povodom prve obljetnice smrti zasluženog europskog političara, nadvojvode Otta von Habsburga, biskup Komarica, 4. srpnja u kapeli Europskog parlamenta predvodio je sv. Misu i održao prigodnu propovijed. Na sv. Misi su sudjelovali uvaženi zastupnici i drugi prijatelji von Habsburga.
www.ktabkbih.net
