Nazaret - grad u kojem se dogodilo utjelovljenje Sina Božjega bilo je prvo hodočasničko odredište za oko 150 Hrvata hodočasnika koji se od 25. ožujka do 1. travnja nalaze u Svetoj zemlji kako bi postavili spomen-ploču u Getsemanskom vrtu Hrvatima katolicima iz Sarajeva koji su 1681. godine kupili dio Maslinskoga vrta, mjesto Muke Isusa Krista, i poklonili ga tamošnjoj franjevačkoj zajednici.
Jutarnja Misa u srijedu, 26. ožujka, u Bazilici Navještenja u Nazaretu slavljena je na povijesnom mjestu Marijinom pristanka na Božji dolazak i njezinih riječi: "Neka mi bude." Predvodio ju je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, u zajedništvu s vojnim biskupom u BiH mons. dr. Tomom Vukšićem i provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovrom Gavranom. Koncelebriralo je 17 svećenika među kojima i dr. fra Slavko Topić, jedan od vodiča po Svetoj zemlji koji je u propovijedi govorio o molitvi "Zdravo Marijo."
"To je molitva koja nas prati od kolijevke do groba. Daje snagu za život, nadu i radost. Ona je početak novoga svijeta, a mi se danas nalazimo na njezinom izvoru", rekao je fra Slavko i pojasnio da je ta molitva ujedno i događaj: "Te su riječi urodile plodom u Marijinom tijelu, a taj plod je Isus Krist." Aktualizirajući ovu misao za vjernike, dodao je kako "duša koja tu molitvu izgovara, ulazi u taj događaj, u njoj se začinje isto - vjera u Isusa Krista."
Dijeleći zahvalnost i radost što je s vjernicima na ovome mjestu, kardinal Puljić na kraju je podsjetio da se kamen iz Marijinog doma u Nazaretu, iz Bazilike Navještenja, nalazi u njezinom svetištu u Kondžilu. Naime, tijekom hodočašća 2012. godine, kada je u atriju nazaretskog svetišta postavljen mozaik s likom Gospe Kondžilske, sa zida Gospine špilje odlomio se kamen. Kustodija Svete zemlje dopustila je da taj kamen bude ugrađen u crkvu na Kondžilu.
"S posebnim osjećajem slavio sam Misu ovdje gdje se dogodilo Utjelovljenje. Ne govorim teološki, nego iz vjere. Za mene je Utjelovljenje veće nego stvaranje, jer je veća tajna pred kojom ne možemo puno obrazlagati, nego je prihvatiti i klanjati se. Uvijek se divim Marijinoj vjeri, da je u toj maloj kućici ona shvatila što Bog planira s njom. A čovjek uči od nje u svojoj malenosti kako prihvatiti ono što Bog planira s nama i na našim prostorima", izjavio je nakon pohoda Nazaretu kardinal Puljić.
Susret s najstarijim Hrvatom u Svetoj Zemlji
Fra Jeronim Brnčić benediktinac je koji pripada ovoj redovničkoj zajednici koja duhovno skrbi za Crkvu umnoženja kruha u Tabghi na Galilejskom jezeru. Danas 94-godišnji redovnik, fra Jeronim je rođen u Pučišćima na Braču. Kao dječak otišao je u Italiju i želio je postati franjevac. Za vrijeme jednog boravka u Svetoj zemlji na gori Nebo, na preporuku fra Jeronima Mihačića, izabrao je benediktinsku redovničku zajednicu. I do danas je na raznim kršćanskim svetim mjestima u Svetoj zemlji proveo punih 80 godina.
Hrvati na hodočašću u Galileji rado se susreću s njim, pa je tako bilo i u četvrtak, 27. ožujka kada su ga posjetili hodočasnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i s njim zapjevali pjesmu "Zdravo Djevo." Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski podsjetio je da fra Jeronima spominje i književnica prof. Nevenka Nekić u romanu o Alojziju Stepincu ("Kardinalovo srce") u kojem se spominje hodočašće u Svetu zemlju što ga je blaženi Kardinal predvodio 1937. godine. Fra Jeronim je tada bio učenik i sudionik toga hodočašća. Fra Jeronim, koji je dobio i izraelske dokumente, u Hrvatskoj nije bio do devedesetih godina prošloga stoljeća. Desetak godina redovito je ljeti dolazio u rodni kraj, a posjećivao je rođake i u drugim europskim zemljama. Posljednjih nekoliko godina, zbog poodmakle dobi, više ne putuje, no i dalje se rado susreće s Hrvatima koji hodočaste u Svetu zemlju.
Hrvati hodočasnici iz RH i BiH u Isusovoj domovini
Treći hodočasnički dan Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine po Svetoj zemlji tijekom kojeg će biti postavljena spomen-ploča Hrvatima katolicima iz Sarajeva koji su 1681. godine kupili dio Maslinskoga vrta, mjesto Muke Isusa Krista, i poklonili ga tamošnjoj franjevačkoj zajednici, bio je u znaku Isusovog zavičaja, Galileje. Rascvjetana pokrajina Izraela, zemlje koja je jedan od vodećih proizvođača maslina u svijetu, Galileja uvijek pruža priliku za susret sa živim stopama Isusova javnog djelovanja. Njome dominira Galilejsko jezero uz koje je Isus propovijedao, pozivao prve učenike i činio brojna čuda. Nastalo u blizini izvora rijeke Jordan, ovo jezero lokalno se naziva i morem, i zbog značenja za kraj kao rezervoar vode za Izrael i Jordan, ali i zbog dimenzija 21x12 km. Naziva se i Tiberijadsko jezero, zbog drevnog grada Tiberijade (danas Tiberias), koji je ujedno i najveći na njegovoj obali. Hodočasnici u svome programu redovito imaju i vožnju brodom po jezeru za vrijeme koje se čitaju odlomci iz Evanđelja s događajima upravo na tom mjestu: Isusov poziv prvim učenicima - ribarima, smirivanje oluje, čudesan ulov, itd.
Na obalama Galilejskog jezera smjestila se Tabgha, mjesto Isusovog čudesnog umnažanja kruha i riba. Najznačajniji na obali svakako je Kafarnaum, grad u kojem je Isus proveo više godina svojega života. Nekada velik, od VI. stoljeća ovo je maleni gradić čije je širenje bitno ograničila blizina granice s Jordanom i sukobi kroz prethodna stoljeća. Dominantna točka Kafarnauma je Petrova kuća. Sačuvani su njezini zidovi nad kojima je sagrađena crkva, a vrijedni su ostaci i sinagoge iz Isusova vremena. Crkva, pak, Petrova prvenstva, smještena na obali Galilejskog jezera prilika je za obnovu vjere uz poticaj kroz Isusova pitanja Petru: "Ljubiš li me?" Spomenuta mjesta kojima su u četvrtak prošli hrvatski hodočasnici ove su godine obilježena i prigodnim plakatima sjećanja na pohod pape Pavla VI. Svetoj zemlji 1964. godine kada je pohodio gotovo sva važna biblijska odredišta. To je ujedno i priprema za dolazak pape Franje u svibnju ove godine.
Na obližnjoj uzvisini iznad Kafarnauma sagrađena je Crkva blaženstava. Ona čuva spomen na Isusov govor na gori (Mt 5). Ondje su Hrvati slavili Misu koju je predvodio vojni biskup u BiH mons. dr. Tomo Vukšić u zajedništvu s nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim kardinalom Vinkom Puljićem, provincijalom Bosne Srebrene fra Lovrom Gavranom i dvadesetak svećenika. Propovijedao je jedan od trojice vodiča grupe preč. dr. Darko Tomašević, kanonik vrhbosanski i profesor na KBF-u u Sarajevu, koji je podsjetio da su Isusove riječi zahtjevne, istinite i stvarne, ali ne usrećuju na način ovoga svijeta: "Isus traži od nas da preokrenemo ljestvicu životnih vrednota. Sreću ne donosi ovaj svijet, nego Krist. O nama ovisi hoćemo li ga slušati ili ne."
Hodočasnički dan u Galileji završio je u Kani Galilejskoj, mjestu Isusovog prvog čuda kada je na svadbi pretvorio vodu u vino. 21 bračni par obnovio je svoje ženidbene zavjete, a obred je predvodio kardinal Puljić. U prigodnom nagovoru pozvao ih je na poštovanje i poručio: "Nakon ove obnove zavjeta, neka u vašim životima uvijek budu prisutni Isus i njegova majka Marija, kao što je to bilo i na svadbi koje se spominjemo u ovoj crkvi." Podsjetio ih je da ženidba izvire iz predanja u ljubavi koje nema bez spremnosti na žrtvu. "Žrtva je kao ulje koje pomaže svjetiljci da svijetli", rekao je supružnicima kardinal Puljić i pozvao ih da se čuvaju i nikada ne vrijeđaju. "Vrijeđanje otvara rane, a rani treba vremena da zaraste, ali uvijek ostaju ožiljci. Molite i praštajte, jer to je Isus. Nema drugačijeg Isusa osim onoga koji prašta i istinski ljubi. Neka On i u vama učini čudo da ljubav raste."
KTA