Sarajevo - Od početka djelovanja na Nedžarićima, Teologija je bila i ostala mjesto dijaloga te jedna od vodećih kulturnih institucija u gradu i državi.
Piše: Fra Goran Barešić
Odgoj srca i uma kroz povijest Crkve i franjevačkog reda zauzima prvo mjesto u odgoju svećeničko-redovničkih pripravnika. Škola je tu radi čovjeka, kako bi mu pomogla upoznati, razumjeti i nadvladati teškoće svijeta u kojem živi. Ona ima zadatak formirati čovjeka u njegovoj stvarnosti konačnog subjekta koji teži beskonačnom.
Hod kroz povijest. Bosanska franjevačka vikarija (1340-1517), potom provincija Bosna Srebrena (1517-2014) kao član velike franjevačke svjetske zajednice ravnala se u školovanju svojih kandidata za svećenički red prema općim propisima Crkve i Reda. Filozofsko-teološki studij utemeljen je od osnutka Vikarije do pada Bosne pod osmanlijsku vlast te se u tom razdoblju organizirao po samostanima. Od turske okupacije (1463) do kraja Bečkog rata (1699) provincija Bosna Srebrena nije imala vlastitih učilišta pa je studente slala vani. Uspostavljanjem Karlovačkog mira, u slobodnim samostanima koji su pripadali Bosni Srebrenoj, otvaraju se filozofsko-teološka učilišta.
Procvat tih učilišta trajao je do podjele provincije Bosne Srebrene 1735. na dalmatinsku Sv. Kaja te 1757. na provinciju Sv. Ivana Kapistrana. Bosna Srebrena na današnjem teritoriju BiH ostala je samo s tri samostana i bez filozofsko-teoloških učilišta koja su bila pod Venecijom i Austro-Ugarskom. Stoga je uprava Bosne Srebrene nakon dugotrajnih i mukotrpnih nastojanja 5. svibnja 1851. osnovala redovita filozofsko-teološka učilišta u Fojnici i Kraljevoj Sutjesci. Zbog skučenosti prostora i materijalnih troškova, bosanski samostani nerado prihvaćaju bogoslove. Stoga oni često mijenjaju mjesto boravka te su do 1909. franjevci imali svoja filozofsko-teološka učilišta u samostanima u: Livnu, Plehanu, Kraljevoj Sutjesci, Kreševu, Tolisi i Gučoj Gori.
Provincijski kapitul 1909. odlučio je iz Livna Bogosloviju preseliti u Sarajevo gdje kao visokoobrazovna institucija Franjevačke provincije Bosne Srebrene djeluje i danas, u kontinuitetu, bez ijednog izgubljenog semestra pod imenom Franjevačka teologija Sarajevo. Bila je smještena u samostan Sv. Ante na Bistriku i te je godine prvi put načinjen pečat Teologije u Sarajevu. Studij je trajao četiri godine, a predavanja su bila ciklički uređena. Tijekom akademske godine držane su provjere znanja na kojima su nazočili direktor i svi profesori, a od 1917./1918. uvode se kolokviji. Godine 1935. uvedena je i peta godina studija. Franjevci Bosne Srebrene su više puta pokretali pitanje izgradnje nove zgrade Teologije te je dopisom od 14. kolovoza 1935. Ordinarijat dopustio izgradnju zgrade Teologije i javne kapelice. Zgrada je zamišljena kao mjesto gdje će se školovati svi franjevci s južnoslavenskih područja. Za mjesto izgradnje izabrano je sarajevsko naselje Kovačići, a izrada planova i proračuna povjerena je arhitektu Franji Lavrenčiću. Blagoslov kamena temeljca je bio 4. kolovoza 1940. da bi u jesen 1942. Teologija s Bistrika preselila na Kovačiće i počela sa radom.
U Nedžarićima. Na temelju zakonske odredbe o osnivanju Rimokatoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, koju je proglasio Ante Pavelić i potpisao Andrija Artuković, Franjevačka teologija je 1944. podignuta na rang fakulteta. Fakultet je otvoren 21. studenoga 1944., ali je već 1947. zgrada Teologije nacionalizirana i pretvorena u Poljoprivredni i Šumarski fakultet. Teologija se vratila u samostan Sv. Ante na Bistriku. Od školske godine 1947./1948. pa do 1990. zajedno s bosanskim bogoslovima studiraju i bogoslovi Hercegovačke provincije Uznesenja BDM. Zbog nedostatka prostora, Teologija je od 1957. do 1968. razdvojena jer su u samostanu Sv. Bonaventure u Visokom bili smješteni bogoslovi prve i druge godine studija. Sve je to prisililo franjevce na izgradnju nove zgrade u Nedžarićima. S izgradnjom se započelo 1966. prema projektu arhitekta Zdravka Ćuka te je nova zgrada useljena 1. studenoga 1968., a svečano otvorena 11. svibnja 1969. Školske godine 1970./1971. osnovano je Vijeće studenata te je pokrenut Bilten Franjevačke teologije Sarajevo, a studenti su počeli izdavati zbornik Jukić. Te je godine uvedena i šesta godina studija. Od 1991. do danas Franjevačka teologija u Sarajevu afilirana je Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Dana 6. travnja 1992. započela je opsada Sarajeva od strane Jugoslavenske narodne armije i paravojnih srpskih formacija, da bi srpska vojska 8. lipnja 1992. upala i zauzela zgradu Teologije i zarobila profesore i časne sestre, ukupno njih 23. Nakon 30 sati provedenih u podrumu zgrade oslobođeni su i prebačeni na prostor koji je kontrolirala hrvatska vojska, a zgrada Teologije je pretvorena u artiljerijsko uporište. Sredinom kolovoza 1992. studenti i profesori okupili su se u hotelu u Tučepima da privedu kraju nezavršeni semestar, da bi se 8. listopada 1992. uselili u zgradu bivše gimnazije u Samoboru koju je ustupila provincija Sv. Ćirila i Metoda.
U veljači 1996. srpska vojska je napustila devastiranu i opljačkanu zgradu Teologije. Njezina obnova trajala je od ljeta 1996. do ožujka 1997. Nakon nepunih pet godina, Teologija se konačno vratila 20. ožujka 1997. iz Samobora svojoj kući na Nedžarićima. Školska godina 2000./2001. ostat će posebno upamćena u povijesti visokog školstva u Bosni Srebrenoj iz dva razloga: te je godine studij na Franjevačkoj teologiji otvoren za vanjske studente i tada se prvi put upisala jedna djevojka koja je 2005. uspješno diplomirala.
Studij. Današnji filozofsko-teološki studij traje šest godina (12 semestara) za bogoslove, odnosno pet godina (10 semestara) za vanjske studente. Predavanja su organizirana prema cikličkom modelu. Zimski semestar traje od 25. rujna do 10. veljače, a ljetni od 15. veljače do 28. lipnja. Tijekom ljetnog raspusta bogoslovi imaju mogućnost da u inozemstvu (Austrija, Italija, Španjolska, Francuska, Irska, Malta) pohađaju tečajeve jezika uz uvjet da polože sve ispite iz zimskog semestra u ispitnom roku.
U profesorskom zboru danas je 19 franjevaca: dr. Luka Markešić, dr. Slavko Topić, dr. Velimir Valjan, dr. Ivan Bubalo, dr. Božo Lujić, dr. Mile Babić, dr. Marko Karamatić, dr. Stjepan Duvnjak, mr. Ivo Marković, dr. Anto Popović, dr. Ivan Šarčević, dr. Vili Radman, dr. Ivan Sesar, dr. Marinko Pejić, mr. Miro Jelečević, dr. Danimir Pezer, dr. Petar Jeleč, dr. Josip Jozić, mr. Anđelko Barun. Povremeno predaju i vanjski predavači kao gosti: dr. Enes Karić (islam), glumice Hasija Borić i Vedrana Seksan (retorika i govorne vježbe), dr. Marijan Šef, dr. Slavko Golemac i dr. Vanja Karlović (pastoralna medicina).
U zimskom semestru 2013./2014. upisano je 65 studenata od kojih je 36 bogoslova i 29 vanjskih studenata. Profesori surađuju u raznim filozofskim, teološkim, kulturnim, vjerskim časopisima i zbornicima, a pojedini izdaju vlastite knjige i prijevode. Franjevačka teologija u Sarajevu može se pohvaliti sa svoja tri vrijedna časopisa: Bilten Franjevačke teologije Sarajevo, Jukić i Bosna franciscana.
Duhovni život i izvanškolske aktivnosti. Osim svakodnevnih studijskih obveza te izvanškolskih aktivnosti, bogoslovi i profesori svakodnevno slave euharistiju te mole časoslov. Svake subote I. Večernja je svečana uz pjevanje i sviranje. Sa svojim duhovnikom (fra Pero Vrebac) bogoslovi svakog petka imaju meditativno čitanje i razmatranje Svetog pisma, franjevačkih izvora. Jedanput mjesečno profesori drže duhovni nagovor (rekolekta). Njeguje se pobožnost klanjanja, Puta križa i Gospina plača. Svake godine su i duhovne vježbe za bogoslove u trajanju od pet dana.
Glazbene aktivnosti važan su segment života na Franjevačkoj teologiji. Tako postoje dva pjevačka zbora: Fraternitas, koji njeguje gregorijanski koral i pjevanje te četveroglasni muški zbor Fra Nenad Dujić koje vodi bogoslov fra Emanuel Josić. Od početka sedamdesetih godina do danas na Teologiji djeluje bogoslovski vokalno-instrumentalni sastav Jukić. Od 2013. prvi put u povijesti Franjevačke teologije u Sarajevu osnovan je i vokalno-instrumentalni sastavFabrika teologa koji osim bogoslova čine i vanjski studenti Teologije. Na Student festu 2013. ovaj sastav je ostvario značajan uspjeh – plasman u finale među najbolja tri studentska benda u BiH – o čemu su pisali brojni mediji, kako domaći tako i oni izvan BiH. Od 2000. na Franjevačkoj teologiji djeluje i Tamburaški sastav bogoslova kojim danas ravna bogoslov fra Julijan Madžar.
Nakon rata na Franjevačkoj teologiji je počela djelovati i amaterska dramska sekcija studenata na čelu sa sarajevskim glumicama Nadom Đurevskom i Gordanom Boban. Svake godine već tradicionalno spremaju kvalitetne dramske predstave uoči Božića i Uskrsa koje su iznimno posjećene. Kvalitetu predstava potvrđuje i činjenica da ih izvode na samo u Sarajevu nego diljem BiH i u inozemstvu. Od 2011. s glumcima radi gospođa Anela Križanac, i to vrlo uspješno i kvalitetno. Uskršnja predstava Poncije Pilat, osim pred prepunim amfiteatrom Teologije, izvedena je još u: Jajcu, Slavonskom Brodu, Grabovici i Fojnici.
Nogomet je nezaobilazan na Teologiji. U slobodno vrijeme bogoslovi često igraju nogomet, a nerijetko im se pridruže i profesori. U povodu Dana Teologije, 8. studenoga, tradicionalno se organizira malonogometni turnir. Također, u slobodno vrijeme bogoslovi održavaju zelene površine, brinu se za cvijetnjake te rade u vrtu.
Mjesto kulture i znanosti. Od početka djelovanja na Nedžarićima, Teologija je bila i ostala mjesto dijaloga te jedna od vodećih kulturnih institucija u gradu i državi. U amfiteatru Teologije do danas je održano i nekoliko znanstvenih skupova, okruglih stolova i akademija, mnoštvo tribina i predavanja domaćih i inozemnih predavača, predstavljanja knjiga, književno-poetskih večeri, obilježene su neke važnije obljetnice, održane kazališne predstave, koncerti klasične i duhovne glazbe. Već drugu godinu Franjevačka teologija organiziraFranjevačku ljetnu školu u vrijeme ljetnog raspusta kada dolaze svi oni koji žele nešto više saznati i naučiti o životu i povijesti franjevaca.
Izvor: Svjetlo riječi