Hvar - Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao je mons. Slobodana Štambuka hvarskim biskupom 30. ožujka 1989. godine.
Za biskupa je zaređen, posvećen, 30. travnja iste godine u hvarskoj katedrali. Glavni zareditelj bio je msgr. Gabriel Montalvo, ondašnji apostolski nuncij za cijelu Jugoslaviju. Suzareditelji bili su tadašnji splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Ante Jurić i hvarski biskup Celestin Bezmalinović , kojeg je naslijedio biskup Štambuk.
Za svoje geslo biskup Štambuk uzeo je riječi svete Ivane Arške: „Neka je Bog uvijek prvi poslužen.“ Biskup Štambuk dao je na znanje da ne kani posebno javno obilježavati ni slaviti ovaj lijepi jubilej svog biskupstva.
Imajući to u vidu, generalni vikar don Stanko Jerčić pismeno je 31. ožujka obavijestio svećenike Hvarsko-bračko-viške biskupije o srebrenom jubileju biskupa Štambuka. Prepustio je braći svećenicima da svaki pojedini, ili iz svakog dekanata zajedno, odluče kako će svom biskupu čestitati njegov srebreni jubilej. Svima je toplo preporučio da se uz ovu obljetnicu dodatno i posebno pomole za svoga Biskupa, kako osobno-pojedinačno tako i – uz posebnu najavu – sa svojim župljanima.
Konačno je odlučeno da se srebreni jubilej biskupa Štambuka liturgijski obilježi u subotu 10. svibnja, na blagdan sv. Prospera, mučenika, suzaštitnika grada Hvara, otoka Hvara i otoka Visa, kako je to bilo i prigodom 20. obljetnice, 8. svibnja 2009.
Biskup Slobodan Štambuk rođen je 1. ožujka 1941. u Selcima na otoku Braču od Josipa i majke Nedjeljke-Perice rođene Jakšić. Gimnaziju i studij teologije završio je u Zadru. Za svećenika Hvarske biskupije zaređen je 3. srpnja 1966. godine u Selcima na o. Braču.
Od 1966. do 1968. godine bio je župnik u Pražnicama i Gornjem Humcu na otoku Braču. Od 1968. do 1971. bio je župnik u Vrisniku i Pitvama, a od 1971. do 1978. župnik u Vrbanju i Svirčima na otoku Hvaru. Od 1978. do 1981. bio je župnik u Nerežišćima, a od 1981. do 1989. župnik u Supetru i Škripu na otoku Braču. Od 1979. d0 1989. bio je urednik lista Bračka Crkva.
Biskup Štambuk je 1989. godine bio član Biskupske konferencije Jugoslavije zadužen za mlade, pa je sa svojim Vijećem za mlade organizirao susret mladih u Zagrebu, prvi susret mladih takve vrste na nivou RH i BiH. Sljedeći susret trebao je biti u Splitu, ali ga je onemogućila „balvan revolucija“. Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji vodio je Vijeće za pomorce i istodobno se neko vrijeme brinuo za Rome. Potom je vodio Vijeće za turizam i Vijeća za misije koje i sada vodi. Član je Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu i delegat je HBK na zasjedanjima Biskupske konferencije BiH.
Kao dvadesettrogodišnji župnik i desetogodišnji urednik Bračke Crkve postao je i sve do danas ostao iskusni i aktivni pastoralni djelatnik i pisac, osobito poznat po svojoj blagoj naravi, čvrstoj vjeri, izvrsnim propovijedima i velikim domoljubljem.
Stipo Marčinković