Franjevačka provincija Sv. Križa - Bosna Srebrena

  • Puni ekran (Fullscreen)
  • Široki ekran (Widescreen)
  • Uski ekran (Narrow screen)
  • Veća slova
  • Standardna veličina slova
  • Standardna veličina slova


Oršolić, Marko

E-mail Ispis PDF

Oršolić, Marko (Tolisa, 3. VIII. 1943. – ). Skraćenice M.O. Otac Tunjo; majka Manda, rođena Kobaš. Osnovnu školu završio je u Tolisi (1950-1958), gimnaziju u Visokom (1958-62), novicijat u Kraljevoj Sutjesci (1962-1963), filozofsko-teološki studij u Sarajevu (1963-1964, 1966-1967) i Königsteinu (1967-1969), studij povijesti (1969-1973) i politologiju (1969-1974) u Sarajevu, postdiplomski iz filozofije u Dubrovniku, gdje je 1977. magistrirao radom Filozofija znanosti Rogera Bacona , i teologije u Ljubljani s magistarskim radom 1988. Filozofija religije Ernesta Blocha . Za svećenika je zaređen 1968. Bio je profesor u Visokom (1973-1986) i na Teologiji u Sarajevu od 1986. Predsjednik je provincijske komisije Justitia et pax i tajnik Udruženja katoličkih vjerskih službenika “Dobri Pastir”-Oršolić se, premda je povjesničar po formaciji i dugogodišnji profesor povijesti, ponajviše bavi pitanjima i problemima s područja političko-socijalnog. Značajniji radovi s ovog područja su mu Blochova “Topla struja u Marksizmu” (Dobri Pastir, 1968), Horkheimerova kritička teorija (Dobri Pastir, 1973), Reinterpretirani Rousseau (1973) i Političko-socijalni korijeni ateizma (Nova et vetera, 1980.; Svijet, 1982). O Bloku, osim spomenutog rada, piše pod naslovom Blokov svijet kao laboratorij spasenja (Crkva u svijetu, 1975). O pitanjima i problemima s ovog područja održao je više predavanja i imao interviewa u zemlji i inozemstvu, te zbog toga često putuje ne samo po Evropi nego i po drugim kontinentima. Komunikativan po naravi i na to upućen po službi rado vodi razgovore s istaknutim ličnostima. Značajniji su razgovor s Karlom Rahnerom ( Glas koncila , 1972) i Jeanom Calvezom ( Glas koncila , 1973). Kao predavač i slušalac sudjelovao je na više značajnih domaćih i međunarodnih skupova. Piše također komemorativne članke, izvještaje, prikaze knjiga i priloge drugog sadržaja koje je objelodanjivao u Dobrom Pastiru (1968, 1970, 1972, 1973, 1974, 1975, 1976), Bosni Srebrenoj (1970, 1978, 1980, 1987), Biltenu Udruženja katoličkih vjerskih službenika “Dobri Pastir” (1976. i dalje), reviji Nova et vetera (1977, 1978, 1980, 1981, 1982), Valteru (1988), u Encyclopedia moderna, Filozofskim istraživanjima, Gledištima, Kulturnom radniku, Pogledima, u Politische Studien (München), Svescima, Svjetlu riječi i u listu Zajedno. Bio je č lan redakcijskog odbora i urednik revije „Dobri Pastir“, odnosno „Nova et vetera“ od 1973. kao i urednik više izdanja “Dobrog Pastira” i lista Zajedno. Suradnik je u Spomenici dvadesetpetogodišnjice Udruženja katoličkih svećenika “Dobri Pastir 1950-1975. (1976) i Zborniku fra Josip Markušić , odnosno Angažirani svećenik fra Josip Markušić (1981).

•  Das Christentum als Aprioro der Revolution in der Blochschen Philosophie , München 1972.

•  Djelovanje franjevaca u srednjovjekovnoj Bosni , Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1972.

•  Filozofija znanosti Rogera Bacona (II dio) , Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“ Sarajevo 1979.

•  Kršćanin u službi revolucije , Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1976.

•  Socijalno-politički pogledi fra Josipa Markušića , Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“ Sarajevo 1981.

•  Ahdnama-standardno pravilo ili neponovljiv privilegij, u: Zbornik radova o fra Anđelu Zvizdoviću, Franjevačka teologija-Sarajevo/Franjevački samostan-Fojnica, Sarajevo-Fojnica 2000, 145-149.

Zlodusima unatoč. I ntervjui: 1988-2002, /priredili Biljana Jandrić ... et al./.: Adamić-IMIC; Rijeka-Sarajevo, 2003.

Trenutno se nalazite na: Spisateljstvo Spisatelji Bosne Srebrene Oršolić, Marko