Gavran, Ignacije

Ispis

Gavran, Ignacije (Vareš, 24. II. 1914 – 24. XI. 2010). Pseudonimi i skraćenice: Koraks, Raven, F.I.G. Krsno mu je ime Mijo. Otac Ivan, najprije mali trgovac a potom općinski službenik; majka Marija, rođ. Stjepanović. Osnovnu školu završio je u Varešu (1921-1925), gimnaziju u Visokom (1925-1931, 1932-1934), novicijat na Gorici kod Livna (1931-1932), filozofsko-teološki studij u Sarajevu i Breslau (1934-1939), filozofiju u Breslavi i Ljubljani (1937-1941), gdje je doktorirao1941. Pohađao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu (1943-1944). Za svećenika je zaređen 1938. Čitav radni vijek proveo je kao profesor i odgojitelj. Bio je profesor u Visokom (1941-1943, 1947 – do danas), docent na Teološkom fakultetu hrvatskih franjevaca u Sarajevu (1944-1945) i profesor na Franjevačkoj teologiji (1945-1950, 1958– 1967), podprefekt (1941-1943) i prefekt (1950-1959) đaka, te direktor (1967-1976) gimnazije u Visokom, meštar (1945-1946) i podmeštar (1946-1948) bogoslova i vikar u samostanu sv. Ante (1947-1948). Biran je za definitora Provincije (1961-1967) i provincijala 1976, ali se odrekao. Knjižničar je u Prof. knjižnici Franjevačke klasične gimnazije u Visoko blizu 50 godina (1942-1944, 1947 – do danas).

Zahvaljujući njemu knjižni fond ove knjižnice porastao je os 15 na više od 50 tisuća jedinica. Zaslužan je za otvaranje arheološke (lapidarium) i etnografske zbirke u visočkoj gimnaziji. Univerzalno je naobražen. Premda je po svom osnovnom usmjerenju filozof vrstan je poznavalac također teologije, umjetnosti i humanističkih znanosti uopće. Osim što dobro poznaje grčki i latinski izvrsno se služi njemačkim, engleskim, francuskim, talijanskim i slovačkim a dosta dobro ruskim, poljskim i srodnim slavenskim jezicima. U posljednje vrijeme bavi se proučavanjem domaće povijesti. Sudjelovao je na više znanstvenih nacionalnih i internacionalnih simpozija (Oxford-Edinburgh, Zagreb, Sarajevo, Split). Član je ustanove Academia internationalis stotistica sa središtem u Rimu i Komisije za građevinsku djelatnost Bosne Srebrene; u redakcijskom je odboru revije Nova et vetera .

Dobio je srebrenu značku i povelju grada Sarajeva. Spada u red izuzetno radinih i poletnih spisatelja i kulturnih djelatnika. Studirajući ili kasnije proboravio je duže ili kraće u Njemačkoj (1937-1939, 1965, 1967), Italiji (1960, 1965), Belgiji, Engleskoj i Austriji (1965), Francuskoj i Nizozemskoj (1966), te Poljskoj (1986). Spisateljskom djelatnošću počeo se baviti kao gimnazijalac. U đačkom listu Cvijet, koji je uređivao (1933-1934), objelodanio je 1931. crticu Moja mačka. U istom listu surađuje sve do 1934, zatim prilozima s područja teologije, filozofije, povijesti, povijesti umjetnosti, nekrolozima i komemorativnim člancima, prikazima knjiga, putopisnim zabilješkama i prijevodima u Glasniku sv. Ante (1935-1937, 1940, 1943), Glasniku omladine sv. Ante (1936), Kalendaru sv. Ante (1942-1945), Bosni Srebrenoj (1943, 1946-1948, 1952-1953, 1962-1967, 1969, 1982-1987), reviji (1950-1975) i kalendaru (1951, 1975-1976), Dobri Pastir, Danici (Chicago 1954), Blagovesti (1957), Zajedničaru (Pittsburgh 1963), Iseljeničkom kalendaru Bosna i Hercegovina (1965), u Acta Congressus Scotistici internationalis (1966), Životu (1974), Spomenici Franjevačka klasična gimnazija u Visokom (1975), Jukiću (1975), Našem životu (1975, 1985), reviji Nova et vetera (1976-1988), Spomenici dvadesetpetogodišnjice Udruženja katoličkih svećenika „Dobri Pastir“ (1976), Godišnjaku Instituta za jezik i književnost u Sarajevu (1977), Mariji među nama (1980), Svjetlu riječi (1983-2003), Spomenici Franjevačke klasične gimnazije u Visokom (1983), mjesečniku Mariji (1983, 1986), zborniku Kačić (1982), Hrvatskoj reviji (München) i Oslobođenju . Suradnik je u Hrvatskom biografskom leksikonu, Leksikonu hrvatskih franjevaca, Enciklopediji Jugoslavije, Enciklopediji likovnih umjetnosti i Leksikonu pisaca Jugoslavije. Koautor je prijevoda latinskih i talijanskih tekstova Lastrićeva djela Pregled starina Bosanske Provincije (1977), publikacija Kraljeva Sutjeska, Bobovac (1974) i Stari franjevački samostani: Kraljeva Sutjeska, Kreševo, Fojnica (1984). Preveo s njemačkog Katolički katekizam (1963).

Za tisak je priredio, uvodima, bilješkama i objašnjenjima obogatio ljetopise Bone Benića (1979), Nikole Lašvanina (1981) i Marijana Bogdanovića (1984), koje je objelodanilo Kulturno naslijeđe. Ignacijev pisani opus iznosi nekoliko stotina bibliografskih jedinica objelodanjenih u raznim periodičnim i drugim publikacijama ili samostalno. Po raznolikosti tematike kojom se bavi sigurno je prvi u Bosni Srebrenoj i među istaknutijim spisateljima kod nas uopće.

Filozofska antropologija Vladimira Solovjeva, Trgovačka tiskara, Sarajevo, 1941.

Priručnik knjižničara Profesorske knjižnice franjevačke gimnazije u Visokom, Visoko 1943.

Bludna psovka: povijesno-psihološka studija, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo, 1962.

Bilješke s puta po Austriji, Njemačkoj, Belgiji i Engleskoj, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo, 1964.

The Idea of Freedom as a Basic Concept of Human Existence According to John Duns Scotus, Cura Comissionis Scotisticae, Rim 1968.

O. fra Lujo Zloušić: 1895-1969, Svetište Gospe Olovske, Sarajevo, 1970.

Fra Grga Martić i franjevačka gimnazija, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1972.

Jezične kočnice i njihova opravdanost, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1972.

Bit ljubavi prema D. V. Hildebrandu, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo, 1973.

Profesorska knjižnica franjevačke gimnazije u Visokom, Visoko, 1973.

Afektivna zrelost, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“ Sarajevo, 1974.

Mudrost zadahnuta ljubavlju, u: Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1974.

Stručni katalog Profesorske knjižnice franjevačke klasične gimnazije u Visokom, Visoko, 1975.

Nad grobom dr. fra Rastka Drljića, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Rijeka 1976.

Sveti Franjo i umjetnost, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Rijeka 1976.

Dva ulomka Benićeva ljetopisa sutješkog samostana, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1977.

Lucerna lucens?: odnos Vrhbosanskog ordinarijata prema bosanskim franjevcima : (1881-1975), Vlastita naklada, Sarajevo, 1978.

Razumno vjerovati, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1979.

Duhovni lik fra Josipa Markušića, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1980.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena od 1881. do 1918, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1982.

Pastoralno djelovanje fra Augustina Miletića, apostolskog vikara u Bosni i Hercegovini, u: Franjevačka Provincija presv. Otkupitelja, Split 1982.

Podjela Bosanske provincije u XVIII. stoljeću i Bosna Srebrena, Franjevačka provincija presv. Otkupitelja, Sarajevo 1985.

Fra Pavao Papić kao prevodilac, Fach Slavische Philologie der Universität, Bamberg 1988.

Putovi i putokazi, niz članaka o našoj prošlosti, Svjetlo riječi, Sarajevo 1988.

Suputnici bosanske povijesti. Sedam stoljeća djelovanja bosanskih franjevaca, Svjetlo riječi, Sarajevo 1990.

Putovi i putokazi II, niz članaka o našoj prošlosti, Svjetlo riječi, Livno 1993.

Franjevački samostan i crkva Livno-Gorica, Livno 1994.

Logika. Udžbenik za gimnazije, Svjetlo riječi, Sarajevo 1994

Logika. Udžbenik za gimnazije, (2. prošireno i dopunjeno izdanje) Svjetlo riječi, Sarajevo 1997.

Psihologija. Udžbenik za gimnazije, Svjetlo riječi, Sarajevo 1997.

Putovi i putokazi III, niz članaka o našoj prošlosti, Svjetlo riječi, Sarajevo 1998.

Župna crkva u Varešu, Svjetlo riječi Sarajevo/Župni ured Vareš, 1998.

Vrata u život. Uz 100. obljetnicu postojanja zgrade Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, Svjetlo riječi, Sarajevo 2000.

Fellow-travellers of Bosnian history, Svjetlo riječi, Sarajevo 2001.

Lik vojvode Hrvoja prema povijesti i prema romanu „Obitelj vojvode Hrvoja“ od Narcisa Jenka, u: Zbornik radova sa znanstvenog simpozija u povodu 600. obljetnice spomena imena grada Jajca (5-7.12.1996. godine), Društvo za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca i Općina Jajce, Jajce 2002. 241-248.

Putovi i putokazi IV, niz članaka o našoj prošlosti, Svjetlo riječi, Sarajevo 2003.