Gavran, Ignacije (Vareš, 24. II. 1914 – 24. XI. 2010). Pseudonimi i skraćenice: Koraks, Raven, F.I.G. Krsno mu je ime Mijo. Otac Ivan, najprije mali trgovac a potom općinski službenik; majka Marija, rođ. Stjepanović. Osnovnu školu završio je u Varešu (1921-1925), gimnaziju u Visokom (1925-1931, 1932-1934), novicijat na Gorici kod Livna (1931-1932), filozofsko-teološki studij u Sarajevu i Breslau (1934-1939), filozofiju u Breslavi i Ljubljani (1937-1941), gdje je doktorirao1941. Pohađao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu (1943-1944). Za svećenika je zaređen 1938. Čitav radni vijek proveo je kao profesor i odgojitelj. Bio je profesor u Visokom (1941-1943, 1947 – do danas), docent na Teološkom fakultetu hrvatskih franjevaca u Sarajevu (1944-1945) i profesor na Franjevačkoj teologiji (1945-1950, 1958– 1967), podprefekt (1941-1943) i prefekt (1950-1959) đaka, te direktor (1967-1976) gimnazije u Visokom, meštar (1945-1946) i podmeštar (1946-1948) bogoslova i vikar u samostanu sv. Ante (1947-1948). Biran je za definitora Provincije (1961-1967) i provincijala 1976, ali se odrekao. Knjižničar je u Prof. knjižnici Franjevačke klasične gimnazije u Visoko blizu 50 godina (1942-1944, 1947 – do danas).
Zahvaljujući njemu knjižni fond ove knjižnice porastao je os 15 na više od 50 tisuća jedinica. Zaslužan je za otvaranje arheološke (lapidarium) i etnografske zbirke u visočkoj gimnaziji. Univerzalno je naobražen. Premda je po svom osnovnom usmjerenju filozof vrstan je poznavalac također teologije, umjetnosti i humanističkih znanosti uopće. Osim što dobro poznaje grčki i latinski izvrsno se služi njemačkim, engleskim, francuskim, talijanskim i slovačkim a dosta dobro ruskim, poljskim i srodnim slavenskim jezicima. U posljednje vrijeme bavi se proučavanjem domaće povijesti. Sudjelovao je na više znanstvenih nacionalnih i internacionalnih simpozija (Oxford-Edinburgh, Zagreb, Sarajevo, Split). Član je ustanove Academia internationalis stotistica sa središtem u Rimu i Komisije za građevinsku djelatnost Bosne Srebrene; u redakcijskom je odboru revije Nova et vetera .
Dobio je srebrenu značku i povelju grada Sarajeva. Spada u red izuzetno radinih i poletnih spisatelja i kulturnih djelatnika. Studirajući ili kasnije proboravio je duže ili kraće u Njemačkoj (1937-1939, 1965, 1967), Italiji (1960, 1965), Belgiji, Engleskoj i Austriji (1965), Francuskoj i Nizozemskoj (1966), te Poljskoj (1986). Spisateljskom djelatnošću počeo se baviti kao gimnazijalac. U đačkom listu Cvijet, koji je uređivao (1933-1934), objelodanio je 1931. crticu Moja mačka. U istom listu surađuje sve do 1934, zatim prilozima s područja teologije, filozofije, povijesti, povijesti umjetnosti, nekrolozima i komemorativnim člancima, prikazima knjiga, putopisnim zabilješkama i prijevodima u Glasniku sv. Ante (1935-1937, 1940, 1943), Glasniku omladine sv. Ante (1936), Kalendaru sv. Ante (1942-1945), Bosni Srebrenoj (1943, 1946-1948, 1952-1953, 1962-1967, 1969, 1982-1987), reviji (1950-1975) i kalendaru (1951, 1975-1976), Dobri Pastir, Danici (Chicago 1954), Blagovesti (1957), Zajedničaru (Pittsburgh 1963), Iseljeničkom kalendaru Bosna i Hercegovina (1965), u Acta Congressus Scotistici internationalis (1966), Životu (1974), Spomenici Franjevačka klasična gimnazija u Visokom (1975), Jukiću (1975), Našem životu (1975, 1985), reviji Nova et vetera (1976-1988), Spomenici dvadesetpetogodišnjice Udruženja katoličkih svećenika „Dobri Pastir“ (1976), Godišnjaku Instituta za jezik i književnost u Sarajevu (1977), Mariji među nama (1980), Svjetlu riječi (1983-2003), Spomenici Franjevačke klasične gimnazije u Visokom (1983), mjesečniku Mariji (1983, 1986), zborniku Kačić (1982), Hrvatskoj reviji (München) i Oslobođenju . Suradnik je u Hrvatskom biografskom leksikonu, Leksikonu hrvatskih franjevaca, Enciklopediji Jugoslavije, Enciklopediji likovnih umjetnosti i Leksikonu pisaca Jugoslavije. Koautor je prijevoda latinskih i talijanskih tekstova Lastrićeva djela Pregled starina Bosanske Provincije (1977), publikacija Kraljeva Sutjeska, Bobovac (1974) i Stari franjevački samostani: Kraljeva Sutjeska, Kreševo, Fojnica (1984). Preveo s njemačkog Katolički katekizam (1963).
Za tisak je priredio, uvodima, bilješkama i objašnjenjima obogatio ljetopise Bone Benića (1979), Nikole Lašvanina (1981) i Marijana Bogdanovića (1984), koje je objelodanilo Kulturno naslijeđe. Ignacijev pisani opus iznosi nekoliko stotina bibliografskih jedinica objelodanjenih u raznim periodičnim i drugim publikacijama ili samostalno. Po raznolikosti tematike kojom se bavi sigurno je prvi u Bosni Srebrenoj i među istaknutijim spisateljima kod nas uopće.
• Filozofska antropologija Vladimira Solovjeva, Trgovačka tiskara, Sarajevo, 1941.
• Priručnik knjižničara Profesorske knjižnice franjevačke gimnazije u Visokom, Visoko 1943.
• Bludna psovka: povijesno-psihološka studija, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo, 1962.
• Bilješke s puta po Austriji, Njemačkoj, Belgiji i Engleskoj, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo, 1964.
• The Idea of Freedom as a Basic Concept of Human Existence According to John Duns Scotus, Cura Comissionis Scotisticae, Rim 1968.
• O. fra Lujo Zloušić: 1895-1969, Svetište Gospe Olovske, Sarajevo, 1970.
• Fra Grga Martić i franjevačka gimnazija, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1972.
• Jezične kočnice i njihova opravdanost, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1972.
• Bit ljubavi prema D. V. Hildebrandu, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo, 1973.
• Profesorska knjižnica franjevačke gimnazije u Visokom, Visoko, 1973.
• Afektivna zrelost, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“ Sarajevo, 1974.
• Mudrost zadahnuta ljubavlju, u: Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1974.
• Stručni katalog Profesorske knjižnice franjevačke klasične gimnazije u Visokom, Visoko, 1975.
• Nad grobom dr. fra Rastka Drljića, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Rijeka 1976.
• Sveti Franjo i umjetnost, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Rijeka 1976.
• Dva ulomka Benićeva ljetopisa sutješkog samostana, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1977.
• Lucerna lucens?: odnos Vrhbosanskog ordinarijata prema bosanskim franjevcima : (1881-1975), Vlastita naklada, Sarajevo, 1978.
• Razumno vjerovati, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1979.
• Duhovni lik fra Josipa Markušića, Udruženje katoličkih svećenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1980.
• Franjevačka provincija Bosna Srebrena od 1881. do 1918, Udruženje katoličkih vjerskih službenika „Dobri Pastir“, Sarajevo 1982.
• Pastoralno djelovanje fra Augustina Miletića, apostolskog vikara u Bosni i Hercegovini, u: Franjevačka Provincija presv. Otkupitelja, Split 1982.
• Podjela Bosanske provincije u XVIII. stoljeću i Bosna Srebrena, Franjevačka provincija presv. Otkupitelja, Sarajevo 1985.
• Fra Pavao Papić kao prevodilac, Fach Slavische Philologie der Universität, Bamberg 1988.
• Putovi i putokazi, niz članaka o našoj prošlosti, Svjetlo riječi, Sarajevo 1988.
• Suputnici bosanske povijesti. Sedam stoljeća djelovanja bosanskih franjevaca, Svjetlo riječi, Sarajevo 1990.
• Putovi i putokazi II, niz članaka o našoj prošlosti, Svjetlo riječi, Livno 1993.
• Franjevački samostan i crkva Livno-Gorica, Livno 1994.
• Logika. Udžbenik za gimnazije, Svjetlo riječi, Sarajevo 1994
• Logika. Udžbenik za gimnazije, (2. prošireno i dopunjeno izdanje) Svjetlo riječi, Sarajevo 1997.
• Psihologija. Udžbenik za gimnazije, Svjetlo riječi, Sarajevo 1997.
• Putovi i putokazi III, niz članaka o našoj prošlosti, Svjetlo riječi, Sarajevo 1998.
• Župna crkva u Varešu, Svjetlo riječi Sarajevo/Župni ured Vareš, 1998.
• Vrata u život. Uz 100. obljetnicu postojanja zgrade Franjevačke klasične gimnazije u Visokom, Svjetlo riječi, Sarajevo 2000.
• Fellow-travellers of Bosnian history, Svjetlo riječi, Sarajevo 2001.
• Lik vojvode Hrvoja prema povijesti i prema romanu „Obitelj vojvode Hrvoja“ od Narcisa Jenka, u: Zbornik radova sa znanstvenog simpozija u povodu 600. obljetnice spomena imena grada Jajca (5-7.12.1996. godine), Društvo za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti Jajca i Općina Jajce, Jajce 2002. 241-248.
Putovi i putokazi IV, niz članaka o našoj prošlosti, Svjetlo riječi, Sarajevo 2003.