Trstenik/Split - U franjevačkom samostanu o. fra Ante Antić u Splitu na Trsteniku u ponedjeljak, 17. rujna, na blagdan Rana sv. našeg oca Franje, započeo je s radom Kontinentalni kongres za formaciju i studij Reda manje braće na kojem sudjeluju braća franjevci iz Sjevernoslavenske i Južnoslavenske konferencije.
Na kongres je došlo četrdesetak sudionika iz Poljske, Češke, Slovačke, Ukrajine, Rusije, Kazahstana, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Na početku Kongresa kao domaćin prisutne je pozdravio fra Joško Kodžoman, provincijalni ministar Provincije Presvetog Otkupitelja, koji je izrazio dobrodošlicu svim sudionicima i radost da je Provincija Presvetog Otkupitelja domaćin ovoga susreta u trentku kada cijela franjevačka obitelj u Hrvatskoj slavi 800. obljetnicu dolaska sv. Franje na hrvatsko tlo. Fra Joško Kodžoman je izrazio nadu da će rad braće na ovom susretu doprinijeti radu u svim našim provincijama s obzirom na formaciju i studij. „Kao što su naš franjevački život i djelovanje bili prepoznati kroz prošlih 800 godina na duhovnom, kulturnom i materijalnom planu, nadam se da će to biti i u budućnosti“, rekao je fra Joško, i na kraju svim sudionicima zaželio uspjeh u radu.
Fra Lovro Gavran kao potpredsjednik Južnoslavenske konferencije izrekao je riječi pozdrava:
„Poštovani naši poglavari, predstavnici Generalne uprave Reda, draga braćo provincijali, cijenjeni odgojitelji naše mladeži - sve vas srdačno pozdravljam i svima vam želim MIR I DOBRO!
Pozdravljam vas prije svega u ime svoje zajednice, Franjevačke provincije sv. Križa - Bosne Srebrene, ali isto tako i u ime cijele naše Južnoslavenske konferencije, kao njezin dopredsjednik. Trenutno predsjednika i nemamo, jer ga još nismo ni izabrali nakon promjena na provincijskim kapitulima ovoga ljeta. Radujem se što naša Vrhovna uprava polaže tako veliku pažnju odgoju i izobrazbi u Redu, pa se koncentrira posebno na „formaciju formatora" - jer o njima uvelike ovisi kakve ćemo franjevce imati u narednim desetljećima.
Ako je formator (odgojitelj i učitelj) dobro izgrađena, čvrsta, uravnotežena i stabilna osoba, ako je optimist i ujedno realist: s objema nogama čvrsto na zemlji, a s pogledom uprtim u nebo i u budućnost - za očekivati je da ćemo i buduće franjevce imati slične njihovu učitelju i odgojitelju. Ali ako bismo, ne daj Bože, imali odgojitelje bezvoljne, tmurne, u sebi nezadovoljne ili razmažene, ljude koji ne znaju kamo bi sa sobom - takvi ne bi mogli ostaviti ništa dobra u baštinu svojim odgajanicima, pa bi najbolje bilo da se takvi uopće i ne bave odgojem, jer to nije posao za njih.
Vi ste samo jedan mali dio, odnosno predstavnici odgojitelja naših provincija širom Istočne Evrope, ali se nadam da ćete uspjeti prenijeti svojim zajednicama barem bitne smjernice iz onoga što ćete ovih dana ovdje zajednički raditi. Molim vas, shvatite ozbiljno uzvišenost svoga poziva i poslanja i da ga -gledajte ne samo s aspekta svoje provincije, nego i sa gledišta cijeloga Franjevačkog Reda, a na kraju krajeva i u svjetlu potreba cijele Katoličke Crkve i cijeloga čovječanstva. Jer naš je poziv ujedno i poslanje - i to ne samo našoj maloj redovničkoj obitelji, nego cijelom ljudskom rodu: sadašnjim i budućim generacijama.
Sveti Franjo je uvijek tako nastupao: pisao je, molio, upozoravao i blagoslivljao svu svoju braću - sadašnju i buduću sve do svršetka svijeta. Mi i danas živimo od njegove molitve, njegove žrtve, njegova blagoslova, njegove poruke i njegova primjera.
Kad bismo i mi malo šire shvatili svoju misiju, imali bismo daleko više i motivacije i snage da se potrudimo, pa da je odradimo dolično i dostojanstveno, da bude i na slavu Božju, i na dobrobit cijeloga čovječanstva, a onda će automatski biti i na naše osobno posvećenje. U tom je smislu Isus Krist rekao: „ Tražite najprije Božje Kraljevstvo i pravdu njegovu, a sve drugo bit će vam nadodano".
U tom duhu želim vam svima dobrodošlicu, a posebno braći, koja su došla izdaleka, iz Sjeverno-slavenske konferencije. Dobro nam došli i ugodno se osjećajte u našoj sredini. Dao Bog da se obogaćeni vratite svojim domovima - i da nam ovo ne bude posljednji ovakav susret.
Bog blagoslovio vaš trud i rad!“
Fra Rufin Maryjka kao predsjednik Sjevernoslavenske konferencije također je pozdravio sudionike Kongresa. U pozdravnim riječima osvrnuo se na riječi koje se nalaze u motu susreta „Verita et Virtus“ (Istina i snaga).
Fra Vidal Rodriguez Lopez pročitao je poruku koju je skupu generalni ministar fra José R. Carballo. Poruku prenosimo u skraćenom obliku:
Draga braćo, Gospodin vam dao mir!
Radosno pozdravljam sve sudionike kongresa, sve odgojitelje iz Sjeverno- i Južnoslavenske konferencije. Želim vas ohrabriti u radu na ovom Kongresu kako bi on urodio novim plodovima u početnoj i trajnoj formaciji našeg bratstva u Sjeverno- i Južnoslavenskoj konferenciji. Bilo da je riječ općenito o posvećenom životu ili o franjevačkom načinu života, svakim danom smo sve više uvjereni, da sadašnjost i budućnost našeg zvanja i poslanja ovisi upravo o dinamičnosti formacije svakog pojedinog brata i bratstva. Trajna formacija je temelj početne formacije i zavrjeđuje svu našu pozornost. Biti u trajnoj formaciji znači živjeti u neprestanoj otvorenosti prema Bogu koji se nikad ne umara pozivajući nas da živimo po svetom Evanđelju njegova Sina i našeg brata, Isusa Krista. Sveti Franjo i Klara slijedili su Krista sve do kraja života. Nikakve okolnosti, nikakvi uspjesi ili poteškoće nisu ih zaustavili u tome. Oni su se, poput tolike naše braće, dali “oblikovati” od Evanđelja da bi ga potom mogli živjeti i naviještati.
Na putu formacije zajedno s vama hodeći od dobrog prema boljem, želio bih istaknuti neke bitne točke:
Formacija i Ratio Formationis Franciscanae (RFF). Ratio Formationis nam nudi zajedničke smjernice za našu formaciju. On treba biti preveden i prilagođen vodeći računa o specifičnostima svakog pojedinog bratstva.
Trajna formacija. Trajna formacija nije nešto što se može i ne mora izabrati nego treba biti prihvaćena kao sastavni dio našeg franjevačkog života.
Formacija i inkulturacija. Inkulturacija predstavlja specifičnost naše evanđeoske prisutnosti u pojedinom bratstvu. Stoga i formacija treba biti inkulturirana vodeći uvijek računa o crkvenom, kulturnom i društvenom kontekstu pojedinog područja.
Formacija i zajedništvo. Svakim danom sve više idemo k oblicima bratskog života koji uključuju elemente suradnje među provincijama, internacionalnosti i kulturnog pluralizma. U formaciji će se, stoga, gledajući u budućnosti, tražiti sve veća suradnja među kućama odgoja kako bi ponudili što bolju kvalitetu odgojnog procesa.
Formacija i evangelizacija. Razlog postojanja našeg Reda je evangelizacija. U svom radu, unutar ili izvan provincije, evangelizaciji trebamo dati novi impuls. Ona je prioritet koji treba biti prisutan na svim razinama našeg djelovanja.
Formacija i duhovnost. Naš je život moguć samo iz snažnog iskustva odnosa s Bogom. Narodi istočne i srednje Europe imaju dugu vjersku tradiciju koja je nadvladala i dramatične periode iz ne tako davne prošlosti. Crkva u tim krajevima, kao i Crkva u cijelosti, pozvana je na obnovu i na novu evangelizaciju. Naše zajednice su pozvane biti mjesta kršćanske duhovnosti za nas i za sve one koji su na duhovnom putu.
Povijest Reda, iako duga i lijepa u Istočnoj i Srednjoj Europi, neće nas spasiti. Trebamo se potruditi oko sadašnjosti, kako su u prošlosti činila naša braća, sijati sjeme Evanđelja u srca ljudi i tako kreirati vjeru i kulturu. Vjera u Boga koja se otkriva u Isusu iz Nazareta postaje nova kultura, pravedna i solidarna, omogućuje dostojanstvo svakom čovjeku i puna je poštovanja prema svemu stvorenom. Najbolje što možemo dati narodima Europe jest “biti manja braća”, živeći Evanđelje s većom dosljednošću.
Vi odgojitelji imate odgovornost formirati braću s jasnim identitetom posvećenih, svjesni da je bratstvo bit našeg načina života, otvorene svakidašnjoj kontemplaciji i slušanju riječi Božje, raspoložive u služenju najsiromašnijima i spremne na suradnju sa svim svećenicima, redovnicima i laicima. U budućnosti od nas će se tražiti još veća darežljivost u odnosu prema misijama i još veća kreativnost u navještaju, jer živimo u svijetu koji već sada živi u dubokoj krizi vrjednota, jer živi kao da Bog ne postoji. Evanđelje nam ne dopušta zatvoriti se u sebe i u svoje potrebe već nas poziva da na visokoj razini živimo svoje zavjete i otvorimo se misionarskom duhu.
Molim se Ocu milosrđa za rad i plodove Kongresa u vremenu koje povjeravam Bezgrešnoj Djevici Mariji, koja neka nam pomogne da budemo autentična Manja Braća, donositelji dara evanđelja s našim načinom franjevačkog života, u zajedništvu s Crkvom u našim narodima. Kao tolika naša braća i sestre, sada i u prošlosti, znajmo i mi darivati svoj život narodima Europe sve dok ne ispunimo zemlju evanđeljem Kristovim.
Uvodno izlaganje održao je fra Vidal Rodríguez López, generalni tajnik za formaciju i studij Reda manje braće, a u njemu je istaknuo koji su glavni izazovi u prihvaćanju i pratnji duhovnih zvanja u Franjevačkom redu. U poslijedpodnevnom dijelu prvoga dana rada Kongresa, međuprovincijski tajnici za formaciju i studije dviju konferencija, fra Darko Tepert i fra Witosław Sztyk, analizirali su rezultate upitanika koje su u svakoj franjevačkoj provinciji ispunjavali pojedini odgojitelji. Nakon toga uslijedila je plodna rasprava.
Kroz sljedeće dane sudionici će čuti predavanja na teme vezane uz odgoj i studije u Franjevačkom redu, a Kongres će trajati sve do nedjelje, 23. rujna.
www.franjevci-split.hr
