Sarajevo - Konferencija za novinstvo o temama i zaključcima 59. redovnog zasjedanja članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održana je u utorak, 5. studenog u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu.
Na konferenciji su govorili kardinal Vinko Puljić, metropolit nadbiskup vrhbosanski, i mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki i predsjednik BK BiH, koji su također bili otvoreni i za pitanja novinara.
Nakon pročitanog priopćenja sa zasjedanja, medijskim djelatnicima se obratio kardinal Puljić koji je pozdravio medijske djelatnike i zahvalio im za pokazano zanimanje. Ističući da se tijekom zasjedanja razmatralo o složenim pitanjima u bh. Društvu pa tako i o položaju Katoličke Crkve u tom društvu, izrazio je razočaranje činjenicom da se država Bosna i Hercegovina otežano formira te ukazao da je rezultat toga i neuvažavanje potpisanih međunarodnih ugovora među kojima je i Temeljni ugovor između Svete Stolice i BiH, potpisan u Sarajevu 19. travnja 2006., kojim je određen pravni okvir odnosa između Katoličke Crkve i BiH te predviđeno rješavanje raznih pitanja vezanih uz Katoličku Crkvu. Naglasivši da Katolička Crkva očekuje učinkovito provođenje međunarodnih ugovora, naglasio je da je neizvjesno i pitanje reguliranja vjerskih blagdana odnosno praznika, pastorala i duhovne skrbi zatvorenika, dušobrižništva u bolnicama i drugo. Osvrćući se na druge teme zasjedanja, kazao je da je bilo govora i o moralno-socijalnoj krizi u društvu te je naglasio da političari ne smiju ignorirati siromašne, nezaposlene, osobito mlade, kojima se, prema njegovom mišljenju, ne daje šansa i pored toga što bi mogli dati svoj doprinos. Kazavši kako je nemoguće domisliti, kako pristupiti svim problemima kojih su se biskupi dotakli na zasjedanju, napomenuo je BK BiH nastoji provesti sve ono što opća Crkva sugerira na liturgijskom, pastoralnom i svakom drugom planu. Primijetivši da trenutno stanje ne dozvoljava da se mnogim stvarima u društvu pristupi na odgovarajući način, izrazio je nadu da će se međunarodna zajednica i domaći političari napokon odgovornije postaviti u rješavanju problema i uspostavljanju jednakopravnosti.
Na početku svog obraćanja biskup Komarica je zahvalio nazočnim djelatnicima obavijesnih sredstava za njihovo kontinuirano praćenje i izvještavanje domaće i svjetske javnosti o onome što BK BiH čini „za dobro svojih članova, dakle katolika BiH, ali i za dobro društva u kojem se kao građani ove zemlje nalazimo, i prema kojemu, dakako, imamo i svoju odgovornost i volju da pomognemo“. Podsjetivši da Biskupska konferencija BiH u prvom redu brine za pripadnike Katoličke Crkve na biskupijskoj ili župnoj razini, kazao je da je ipak nemoguće zatvoriti se pred izazovima i problemima društveno-političke naravi „jer su ti problemi nama svakidašnji“. Izvijestio je da je na plenarnom zasjedanju Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), održanom od 3. do 6. listopada u Bratislavi, odgovarajući u svojstvu predsjednika BK BiH na upit o situaciji katolika u državi, izazvao veliku zabrinutost članova Vijeća koji apeliraju na odgovorne političare u zemlji, ali na i predstavnike međunarodne zajednice uključene u rješavanje aktualnih problema u BiH, da se odlučnije založe i za ravnopravnost katolika. „Nije svejedno kakva je slika BiH u međunarodnim sredinama i ako itko, onda mi, katolici, smatramo se odgovornima za zajedničko dobro ove zemlje“, ustvrdio je biskup Komarica dodavši da se ne radi samo o katolicima, nego o mnogim obespravljenim ljudima koji ne pripadaju niti jednoj stranci, partiji ili političaru.
Upitan da precizira problematiku provođenja Temeljnog ugovora te da prokomentira na čemu najviše treba raditi u društvu, kardinal Puljić je odgovorio kako je od potpisivanja 2006. godine učinjeno veoma malo na donošenju podzakonskih akata kojima bi se nastavilo provođenje ugovora, bez čega, kako je podsjetio, mnoga pitanja Katoličke Crkve u državi ostaju neriješena. Osvrćući se na drugi dio pitanja, kazao je kako biskupi BK BiH ne mogu ne izraziti zabrinutost suočeni s činjenicom da su mladi u velikom broju nezaposleni ili žele napustiti državu. „Nitko ne postavlja pitanje, zašto ima toliko samoubojstava? Mi ne možemo jednostavno gledati kao da je to normalo. Moramo nešto učiniti da oni, koji imaju vlast u rukama i upravljaju sredstvima, ta sredstva ugrade za dobro ljudi a posebno mladih“, riječi su kardinala Puljića.
Na novinarsko pitanje, mogu li se snažnije zauzeti u javnosti, usprkos opasnosti da budu optuženi da se „miješaju u politiku“, kardinal Puljić je pojasnio da članovi BK BiH naučavaju moralna načela i socijalni nauk Crkve, a da je znakovito ako isticanje takvih vrijednosti izaziva negativne reakcije. „Mi ne možemo zašutjeti kada vidimo da su mnogi obespravljeni, kada, na neki način, stranka zalaže državu i narod. Partija i stranka ne smije biti snažnija od države i naroda i to u ovoj državi mora se mijenjati“, ustvrdio je kardinal Puljić, koji je kazao da Crkva ne može mijenjati svoj način učenja, te da na sebe ne može preuzeti ono što je na nekoj od institucija, poput Parlamenta ili Predsjedništva, da uradi. „Tad bi mi se petljali u politiku. Nego, mi moramo iznositi načela. To ne znači da Crkva koji puta neće, itekako, samokritički se postaviti“, kazao je kardinal Puljić.
Na isto pitanje svoj odgovor dao je i biskup Komarica, koji je novinarima pojasnio da Katoličku Crkvu ne čine samo biskupi i svećenici, već svi njeni članovi, koji su u zajednicu Kristovih vjernika primljeni po sakramentu krštenja. Kazao je stoga da se i od vjernika laika, članova Crkve, očekuje da se zalažu za primjenu načela u duhu Evanđelja, a i od drugih, poput medijskih djelatnika, da se zalažu za više pravde, ravnopravnosti i uvažavanja čovjekova dostojanstva i njegovih neupitnih ljudskih prava, „koja su sadržana, dakako, u objavljenoj Božjoj istini, a sankcionirana međunarodnom Poveljom o ljudskim pravima“.
Navodeći primjer ratnih zarobljenika, logoraša, svih etničkih pripadnosti, koji mu se obraćaju ističući da u jednom entitetu nemaju nikakvih prava, kazao je kako bi bilo neodgovorno da ih, poput ostalih, pošalje „na druga vrata“.
Upitan da prokomentira nedavni popis stanovništva BiH, kardinal Puljić je prenio da su mu se mnogi požalili, većinom iz RS, ali čak i iz Sarajeva, da im nije dozvoljeno da pristupe popisu i pored toga što imaju dokumente i mjesto stanovanja.
Na zamolbu da ocijeni koji su to, po njegovom mišljenju, najvrjedniji projekti ostvareni u „Godini vjere“, kardinal Puljić je izvijestio da su analize projekata rađeni na razini biskupija, te da pojedinosti o tome nisu iznošeni na razini BK BiH. Govoreći o Vrhbosanskoj nadbiskupiji, na čijem je čelu, kazao je razmatrano ono što je učinjeno u području katehetizacije na razini župnih zajednica, te je, radi brojnosti provedenih programa na tom polju, izrazio zadovoljnost učinjenim, ujedno podsjetivši da je „Godina vjere“ poticaj za nastavak života „iz uvjerenja“.
Na upit novinara, jesu li su biskupi BK BiH dobili ankete Svetog Oca s osjetljivim pitanjima unutar Crkve, kardinal Puljić je potvrdio da su ovih dana dobili pismo, ujedno dodavši da su pitanja vrlo zahtjevna, budući da se tiču tematike Drugog vatikanskog sabora, te da će na njih biti iznimno važno odgovoriti cjelovito kao pripravni materijal za Biskupsku sinodu na temu obitelji, koja će se održati u 2014. godini. Spomenuo je da su, ne znajući za Papinu inicijativu, temu obitelji nedavno ozbiljno razmatrali i u Međureligijskom vijeću BiH, čiji je član. (kta)
