Potaknuti jednim darom predstavnika Bosanske vlade Huge Kutschere 1887. godine, nastavnici ove škole odlučili su ustanoviti zasebnu knjižnicu pored već postojeće knjižnice Franjevačkog samostana u Gučoj gori. Prva veća nabavka bile su dotadašnja izdanja Jugoslavenske (Hrvatske) akademije u Zagrebu, objavljena do 1894. Bilo ih je oko 190 svezaka, a stajala su 250 forinti. Nabavljanje se nastavilo i dalje pa je Knjižnica 1900. godine imala oko 1000 svezaka.
Nakon dolaska u Visoko Knjižnici su pripojili knjige Zbora redovničke mladeži bosanske, iz Pečuha u Mađarskoj, kojih je bilo oko 1000 svezaka. Time, i daljnjim nabavljanjem, Knjižnica je krajem Prvog svjetskog rata dosegla 5000 svezaka. Ona je u staroj Jugoslaviji od 1919. do 1941. narasla na 15.700 svezaka. Nakon toga, do konca drugog tisućljeća premašila je 60 tisuća svezaka, ne računajući duplikate. Taj golemi rast omogućilo je s jedne strane redovito nabavljanje novih knjiga, godišnje prosječno 300 svezaka, a s druge stane, velikodušno darivanje naših dobročinitelja. Ovdje moramo istaknuti barem jednoga, najvećega među njima, fra Bosiljka Bekavca, ml. On je Knjižnici darovao oko 6000 svezaka, znatnim dijelom izuzetno vrijednih dijela. Te je knjige on nabavljao u Americi, trošeći na to gotovo svu svoju uredničku plaću.
Kako su knjige smještene i raspoređene?
Poredane su po svojoj visini, da bi se uštedjelo na prostoru. Zavedene su u različite kataloge. Za obične knjige postoji inventar od deset velikih svezaka, rukom ispisanih. Uz njega postoje katalozi pojedinih serija (veličina), kojih ima jedanaest. Za periodična izdan ja postoje tri kataloga: glavni, serijski i abecedni. Najvažniji katalog, koji se najčešće rabi, jest kartoteka. I ona se grana u dva dijela: u abecedni i stručni. U abecednom su kartice poredane prema imenu autora, odnosno prema glavnoj natuknici; u stručnom se redaju prema sadržaju. Postoje 24 osnovne struke, od kojih se svaka grana na mnogo podređenih pojmova; njih ima u pojedinim strukama do stotinu pa i više. Taj stručni katalog započet je godine 1943.
Kakve su knjige ove knjižnice po svom sadržaju?
Zastupljene su sve gimnazijske struke: jezici i njihove književnosti (domaći i strani, napose latinski i grčki), filozofija, pedagogija i školstvo, teologija, matematika, prirodne znanosti, povijest (opća i nacionalne), arheologija, povijest umjetnosti, zemljopis, etnologija i etnografija, glazba. Nešto slabije su zastupljene: tehnika, pravo, sociologija, politika, gospodarstvo, medicina i dr. S obzirom na jezike kojim su djela pisana, ako ih poredamo prema tome kako su oni snažno zastupljeni, oni se redaju ovako: hrvatski, srpski, engleski, njemački, francuski, slovenski, ruski, talijanski i još drugih 10 do 15, osim klasičnih.
Izuzetnu vrijednost imaju periodična izdanja, osobito znanstveni nizovi. Postoji blizu tisuću naslova tih izdanja, a broj njihovih svezaka iznosi oko 12.000. Kao primjer neka budu navedena samo tri naslova : Rad JAZU (HAZU) sa blizu 500 svezaka, Spomenik SANU (s preko 130 svezaka), Glasnik Zemaljskog muzeja (s oko 160 svezaka). Naravno, ima dosta naslova kod kojih ima samo jedan svezak.
Kome služi ova knjižnica?
Već iz njezina imena vidi se da je namijenjena nastavnicima Franjevačke gimnazije, a prema potrebi i njezinim učenicima, ako ne mogu naći neku knjigu u svojim knjižnicama. S vremenom je ona proširila krug korisnika na članove Franjevačke provincije, a u novije vrijeme i na vanjske znanstvene radnike, studente viših škola pa i na maturante srednjih škola. Za posuđene se knjige ne plaća nikakva naknada. U zadnje vrijeme posuđeno je vanjskim osobama godišnje oko 1000 knjiga. 1
1. Nešto više o ovoj temi može se naći u knjizi Fra Ignacije Gavran: Vrata u život, Sarajevo, 2000. str. 114-123.
