Franjevačka provincija Sv. Križa - Bosna Srebrena

  • Puni ekran (Fullscreen)
  • Široki ekran (Widescreen)
  • Uski ekran (Narrow screen)
  • Veća slova
  • Standardna veličina slova
  • Standardna veličina slova


Dolac – župa Uznesenja Marijina

E-mail Ispis PDF

Župa Dolac osnovana je 1827. god. nakon što je preneseno sjedište tadašnje lašvansko-travničke župe iz Guče Gore u Dolac. Od te godine župa ima matice. Guča Gora je potom postala mjesnom kapelanijom, a 1840. god. proglašena župom. Od dijelova dolačke župe formirano je tijekom 19. stoljeća nekoliko novih: osim Guče Gore, to su još: Ovčarevo, Brajkovići, Vitez, Bučići, Rankovići, Pećine, Travnik, te u najnovije vrijeme (1974) dijelom i Nova Bila.

Franjevci su u Docu kupili zemljišni posjed već 1777. god. i ondje uskoro podigli kućicu, kojom su se koristili gvardijani triju starih samostana (Fojnica, Kr. Sutjeska, Kreševo) kada su išli pred vezira u Travnik.

U vrijeme osnutka župe u Docu nije bilo crkve. Bogoslužje se obavljalo na otvorenom, a kasnije u skromnoj kapelici. Početkom pedesetih godina 19. st. franjevci su dobili dopuštenje za gradnju crkve u Docu. Kamen temeljac nove crkve (33,30x18,40 m) postavljen je već u rujnu 1853. god. Pod vodstvom graditelja Ivana Drinovca crkva je, osim zvonika, dovršena 1854. god.

U dolačku crkvu su uskoro s raznih strana pristigli darovani inventarski predmeti: Liječnik iz Bologne Bodecki darovao je sliku Uznesenje Marijino, fra Ivo Gutić također jednu Gospinu sliku, travnički kajmakam Ahmet-beg jedno zvono, Niko Jurkić, djed slikara G. Jurkića, drugo zvono, udovica bana Jelačića misnicu, a književnik Ivan Kukuljević-Sakcinski umjetnički vrijednu sliku Sv. Petra nepoznatog talijanskog majstora iz 17. stoljeća.

Uskoro nakon zaposjednuća BiH od strane Austro-Ugarske izgrađen je jedan zvonik, a drugi pod konac osamdesetih ili početkom devedesetih godina 19. st. (Crkva danas ima tri zvona). Početkom 20. stoljeća dograđen je prezbiterij i povećani su prozori na crkvi, što je poboljšalo njezin izgled. Uskoro su postavljeni novi oltari i propovjedaonica što ih je izradio franjevački brat laik Klarenz Hemmerlmayr iz Tirola. U crkvi se nalazi i Put križa od nepoznatog autora iz 18. stoljeća, te nekoliko svetačkih kipova obrtničke proizvodnje.

Crkva je obnavljana na prijelazu pedesetih u šezdesete, te u prvoj polovici sedamdesetih godina 20. stoljeća. Oltarsku menzu (drvo) izradio je kipar Zdenko Grgić 1983. god. U zadnjem ratu 1992-95. crkva, koja je u bivšoj Jugoslaviji proglašena Spomenikom kulture , s orguljama muzejske vrijednosti, s vitrajima, oltarima i kompletnim interijerom potpuno je devastirana i uništena s velikim oštećenjima na krovu, stropu i podu. U jesen 1997. započelo se sa njezinom sanacijom. Izmijenjena je cijela drvena konstrukcija krova i postavljen je novi pokrov od obojenog trapeznog aluminija, a ostakljeni su i prozori.

U župi se nalaze dvije podružne crkve: u Putičevu s vjeronaučnom dvoranom (projekt: B. Borić; izgr. 1985-88. god.) i na groblju u Gostunju (ovu crkvu povremeno koriste i gučogorski franjevci), te nekoliko kapelica (Slimena, Stojkovići i Vilenica. U crkvi u Putičevu izveo je slikar M. Garčević god. 1990. veliki mozaik na temu Uskrsnuća.

Sadašnji župni stan izgrađen je 1902. god. po nacrtu upravitelja tvornice šibica u Docu Salomona Alkalaya. Kuća je za drugog svjetskog rata neko vrijeme bila dijelom zaposjednuta. Nakon 1945. god. župniku je preostala samo jedna prostorija u prizemlju, jer su u kuću useljeni stanari. Posljednji su iselili tek 1970. god. Kuća je obnovljena 1971-74. Za vrijeme nedavnoga rata kuća je potpuno uništena, devastirana i potpuno opljačkana. Zadnjih godina djelomično je obnovljena i osposobljena za stanovanje.

Franjevci su u Docu u turskom periodu vodili pučku školu već od postanka župe, odnosno u Travniku od 1847. Od god. 1872, kada su došle u Dolac, pučku su školu otvorile i sestre milosrdnice, najprije samo za djevojčice, a uskoro potom i za dječake. Iste su godine franjevci osnovali sirotište i povjerili ga sestrama a sami su se brinuli za troškove izdržavanja. Sestre su u svojoj prosvjetnoj i karitativnoj misiji djelovale u Docu sve do 1949. godine, kada su pod prisilom morale napustiti to mjesto.

Franjevci su se u Docu angažirali i u kulturnoj djelatnosti: najprije kod osnivanja Čitaonice u listopadu 1899, a nakon osnutka Tamburaškog zbora, i u izgradnji Hrvatskog doma 1901-02. godine.

Crkva ima harmonij i orgulje (10 registara), koje su postavljene 1906. godine, ali su izgrađene ranije. U novije su vrijeme temeljito obnovljene.

Župa Dolac imala je 1877. god. 2.497 vjernika, a 1935. god. 2.500. U 1991. god. ona broji 4.200 vjernika (1974: 3.850). Zbog ratnih stradanja i progona župa danas ima 2.972 vjernika. Župu tvore sljedeća naselja: Dolac, Brizik, Guvna, Nević Polje, Polje, Putičevo, Slimena, Stojkovići i Vilenica. Župna je crkva zbog nespretnih podjela ostala na rubu župnog teritorija.